Vlasti Republike Türkiye su odlučile da promijene imidž svoje zemlje na međunarodnom planu, a evo i zašto.
Početkom decembra 2021. godine predsjednik Türkiye Recep Tayyip Erdoğan objavio je saopštenje u kojem se nalaže promjena međunarodno priznatog imena “Turkey” u “Türkiye”. Za našu zemlju, kao i za zemlje u regionu, to bi značilo promjenu imena “Turska” u “Türkiye”.
„Riječ ‘Türkiye’ na najbolji način predstavlja i izražava kulturu, civilizaciju i vrijednosti turskog naroda“, navodi se u saopštenju.
Menjanje ili prilagođavanje imena državama nije tako neobično kao što se misli.
Posao nacionalnog brendiranja može se desiti iz čitavog niza razloga, bilo da se izdigne iznad klišea, da se predstavi pozitivniji imidž ili čak zbog politike.
Posljednjih godina je nastala čitava industrija koja pruža usluge zemljama i gradovima koji žele da se promovišu na međunarodnom nivou i preuzimaju odgovornost za to kako ih svijet vidi i njihov jedinstveni identitet.
Nedavno je Nizozemska izbacila ime „Holandija“ u pokušaju da pojednostavi svoj imidž u svijetu. A prije toga je „Makedonija” promijenila ime u Sjeverna Makedonija zbog političkog spora sa Grčkom.
Iran je 1935. promijenio ime iz Persija, ime koje su uglavnom koristili zapadnjaci. Riječ Iran znači persijski na farsiju, i u to vrijeme se smatralo da zemlja treba da se zove imenom koje se koristi lokalno, a ne imenom koje je naizgled nametnuto spolja.
Promjena imena odražavala je volju da zemlja preuzme odgovornost za svoju sudbinu nakon okupacije zemlje od strane Britanaca i Rusa.
Čak jedanaest zemalja promenilo je ili dopunilo svoja imena tokom decenija.
Dakle, zašto Türkiye?
Pa, na turskom jeziku, zemlja se zove Türkiye. Zemlja je usvojila ovo ime nakon što je 1923. proglasila nezavisnost od okupacionih zapadnih sila.
Tokom vijekova, Evropljani su nazivali prvo Osmansku državu, a zatim Türkiye pod mnogim imenima. Ali ime koje se najviše zadržalo je latinsko „Turquia“ i sveprisutnije „Turkey“.
Ukucajte „Turkey“ u Google pretraživaču i dobićete zbrkani skup slika, članaka i rečničkih definicija koje spajaju zemlju sa Meleagrisom – inače poznatom kao ćurka, velikom pticom porijeklom iz Sjeverne Amerike – koja je poznata po tome što se služi za vrijeme božićne večere ili večere za Dan zahvalnosti.
Prelistajte rječnik Kembridža i vidjećete da se „ćurka“ (engleski: turkey) definiše kao „nešto što loše propada“ ili „glupa ili tupava osoba“.
Ta asocijacija, iako nije laskava, ima svoje korijene u zbrci koja seže vijekovima unazad.
Jedna verzija historije kaže da kada su evropski kolonizatori kročili u Sjevernu Ameriku, naleteli su na divlje ćurke, pticu za koju su pogrešno pretpostavili da je slična biserki, koja je bila porijeklom iz istočne Afrike i uvezena u Evropu preko Osmanskog carstva.
Evropljani su biserku zvali ćurka (engleski: turkey) – a ostalo je historija.
Ogromna većina ljudi u Türkiye smatra da nazivanje zemlje po njenoj lokalnoj varijaciji ima smisla i da je u skladu sa ciljevima zemlje da odredi kako drugi treba da je identifikuju.
Shodno tome, u nedavno objavljenom saopštenju se jasno stavlja do znanja da je „u okviru jačanja brenda ‘Türkiye’, u svim vrstama aktivnosti i prepiske, posebno u zvaničnim odnosima sa drugim državama i međunarodnim institucijama i organizacijama, potrebno pokazati senzitivnost i podržati upotrebu izraza ‘Türkiye’ umjesto izraza kao što su ‘Turkey’, ‘Turkei’, ‘Turquie’ itd. Ipak, najava vlade samo sustiže ono što neka poslovna udruženja praktikuju decenijama.
U januaru 2020. Vijeće turskih izvoznika (TIM) i krovna organizacija za turski izvoz objavili su da će koristiti „Made in Türkiye“ na svim svojim etiketama u pokušaju da se standardizuje brendiranje i identitet turskih preduzeća na međunarodnoj sceni.
Članak je preveden sa engleskog jezika.
Prevod i obrada: republikaturkiye.com
IZVOR: TRT World